Povijest piva

Pivarstvo je u Sarajevu doživjelo procvat krajem 19. stoljeća, premda je pivovara bilo i davno prije, piše Aleksandar Nemet na svom blogu o Sarajevu za vrijeme Austro-ugarske monarhije. Slijednica svih sarajevskih pivovara je dionička pivara, nastala 1893. godine spajanjem triju sarajevskih pivovara.

Vrlo malo znamo o autohtonom prastanovništvu srednje Europe, jer stari su Kelti i Germani bili nepismeni, pa njihov život valja upoznavati preko zapisa drugih naroda, ili rekonstruirati na temelju arheoloških nalaza. A oni potvrđuju da se u staroj Europi kuhalo i pilo pivo.

Prošlo je nepunih 77 godina od (konačnog ukidanja) zabrane proizvodnje. prodaje i javne konzumacije alkoholnih pića u Sjedinjenim Državama, koja je trajala trinaest godina i bila uređena zakonom, odnosno ustavnim amandmanom. Ujedno je to bilo razdoblje najvećeg procvata industrije piva i drugih opojnih pića, dakako, ilegalne.

Da je pivo jako star napitak, o tome nema dvojbi. Do sada su se povjesničari slagali da je piće prvi put kuhano u Mezopotamiji, između Tigrisa i Eufrata, a dvojili su samo o tome je li to bilo u trećem, četvrtom ili petom tisućljeću prije nove ere, dakle, je li pivo staro sedam tisućljeća, ili koju hiljadarku manje. Sada je ta teorija poljuljana.

Danas jesmo, sutra nismo, sjetna je maksima koja govori o samoj biti stvari, o životu. Kada je riječ o pivovarama, njihov život ovisi o mnogočemu, od tehnološkog napretka, do kvalitete, a u posljednje vrijeme mjerilo njihove dugovječnosti je profit koji donose vlasniku. Zbog nekog od tih razloga u Češkoj su zadnjih desetljeća zatvoreno čak 124 pivovare.

Kada je riječ o pivu, Česi nam s pravom služe kao svijetli primjer, jer kod njih je pivo stvar povijesti, identiteta, mentaliteta, nacionalnog ponosa i načina života. Njima je pivo tekući kruh u pravom smislu te riječi. Ali i tamo je sve teže biti pivar. Tako su na primjer Karlovy Vary, znamenito ladanjsko mjesto imali pivovaru, koja je 120 godina smatrana obiteljskim srebrom, a koja danas više ne postoji.

Zamisao da se limene konzerve, koje se od početka 19. stoljeća uspješno koriste za čuvanje namirnica, upotrijebe i za prodaju piva, pojavila se u Sjedinjenim državama još 1909. godine. Ali, slijedećih četvrt stoljeća, koje je među ostalim obilježila i prohibicija, ta ideja nije oživotvorena, pa se prva limenka piva na policama dućana povaljuje tek 24. siječnja, dakle na današnji dan, 1935. godine.

Nastanak i razvoj ugostiteljstva uvjetovan je procvatom starovjekovnih civilizacija. Produktivnije iskorištavanje zemlje, razvoj obrta i trgovine donijeli su na svijet i ugostiteljstvo kao djelatnost. Dogodilo se to na prostoru gdje je prije nekih pet tisuća godina i rođena civilizacija – na prostranstvu između Egipta i Mezopotamije, u koje spada i sirijsko-palestinska oblast, te Mala Azija.

Za vrijeme zajedničkog češko-slovačkog državnog suživota, država u srcu Europe kako je nazivana bivša Čehoslovačka bila je tradicionalno podijeljena na pivsku Češku i vinsku Slovačku. Ali ipak ne treba biti tako isključiv, jer i Češka, osobito pokrajina Moravska, poznata je po vinogradarstvu, dok isto tako u Slovačkoj vare fina, pitka i kvalitetna piva o čemu svjedoče nagrade i priznanja na međunarodnim pivarskim izložbama i sajmovima stečeni još i tijekom zajedničke države.

Crkveno pivarstvo vuče korijene iz davnašnjih samostana. Prvi pisani spomen o proizvodnji piva u Češkoj potječe upravo iz samostana u praškom Břevnovu iz godine 993. U početku su redovnici kuhali pivo samo za svoje potrebe i za okrepu hodočasnika. samostansko pivo imalo je i funkciju hranjivog napitka, posebno u vrijeme posta, a vrijedilo je to i za ženske samostane.