Vratislavice nad Nisom na njemačkom se zovu Maffersdorf. Teško je ustanoviti koje je ime izvorno. Naši prethodnici u toj zemlji – kako oni koji su govorili češki, tako i oni koji su govorili njemački – bili su majstori u izvrtanju imena koja dolaze iz onog drugog jezičnog područja. Od češkog imena Jablonec nastao je njemački Gablonz, od njemačkog Reichenberg češki Liberec. Vratislavice/Maffersdorf leže na pola puta. Što je onda bilo prvo?

Prošvrljate li malo internetom, naići ćete na niz foruma iz čijih se rasprava nameće nedvojben zaključak da je najbolje hrvatsko pivo – Velebitsko. Jedina je dvojba, koja ovisi o ličnom ukusu – da li svijetlo ili tamno. No, vrlo teško ćete naći to pivo da se i sami uvjerite u njegovu kvalitetu, a nije nimalo lakše pronaći kvalitetne informacije o pivu, pivovari i njenom poslovanju. Stoga nas je obradovao članak na portalu Slobodnalika.com.

Šašlik je istočnjačko jelo, ražnjić od naizmjenično nabodenih komadića mesa i povrća, šišćevap, kaže Hrvatski enciklopedijski rječnik. Toliko za one koji se eventualno pitaju što je to šašlik. Sad kad to znamo, zacijelo nema dvojbi da ovaj recept pristaje ovoj stranici, jer uz ovakvo jelo pivo se savršeno slaže. Natašin šašlik za dvije osobe preuzeli smo sa stranice labuznik.com.

Poznata zagrebačka pivnica K pivovari u Ilici 224, gdje se nalazi i Zagrebačka pivovara, preuređena je i – kažu očevici – bljesnula u punoj raskoši. Prethodni puta pivnica je renovirana prije šest godina, a izgrađena je u isto vrijeme kada i pivovara – 1892. godine. Zanimljivo je da je u svibnju te godine osnovano dioničko društvo Zagrebačka pivovara i tvornica slada, a svečano otvorenje bilo je već 12. srpnja slijedeće godine.

Dakako da to više nije vijest da je Zagrebačka pivovara promijenila vlasnika, jer smo još prije deset dana pisali o tome da je INBEW, da bi namirio obveze prema preuzimanju Anhauser Buscha, odlučio u paketu prodati jedanaest pivovara u zemljama srednje i istočne Europe, uključujući i Zagrebačku pivovaru. No, vijest je da se priopćenjem o promjeni vlasnika oglasila i sama Pivovara.

Tko je prije mjesec dana bio na praškom koncertu rok grupe Kabat (prije par godina predstavljali su Češku na Eurosongu), mogao je vidjeti čudo neviđeno – nešto što se do tada nije moglo sresti – pivo se točilo u drugačije plastične čaše, ali nigdje nije bilo točionika. Do čaše je vodila samo tanka cjevčica, a politrena čaša bila je natočena u tren oka. Plzenjski Prazdroj testirao je britansku novotariju – sistem točenja zvani Trufill.

Sredinom devedesetih kružio je ovaj vic: zašto Hercegovac nosi zulufe? Jer je čuo da su izumili mobitel na čičak. Bilo je to pionirsko doba netrpeljivosti prema hrvatstvu uvezenom iz Širokog Brijega i okolice, ali i mobilnih komunikacija koje su odmah po porodu srasle s rodijačkim tipom poslovnosti. Rasizam? Ne, činjenica: dečki s kamenim naglaskom doista su predvodili trend neodvajanja od pokretnih telefona koji su pripomagali da se brže i efikasnije privatiziraju tvornice.

Zabranjen ulaz s limenkom piva u ruci – to bi nakon Ne naginji se van i Zabranjena upotreba za vrijeme stajanja vlaka u stanici, mogla biti slijedeća parola koja će se pojaviti u vlakovima. Barem onima u Njemačkoj. Njemačke željeznice (Deutsche Bahn), najavljuju naime mogućnost zabrane alkohola u svojim vlakovima, slijedeći tako primjer privatnog prijevoznika Metronom.

U Liberecu se povijest piva odvijala na isti način kao u drugim povijesnim gradovima. Pravo kuhanja piva dobili su građani godine 1560. Male kućne pivovare – različite kvalitete – u moderno su doba postupno nestale a u drugoj polovici 19. stoljeća djelovala je u gradu samo jedna gradska pivovara. Kad je njen kapacitet prestao zadovoljavati potrebe rastućeg industrijskog grada, našli su se građani pred temeljnom odlukom. postojeću pivovaru nisu htjeli proširivati, jer je stajala usred grada. Stoga su tražili zgodno mjesto izvan grada. Izbor je pao na Vratislavice...

Dani prvog hrvatskog piva u Osijeku završili su prije deset dana, no za pravu ocjenu njihova uspjeha morat ćemo malo pričekati – barem do slijedeće jeseni i odaziva publike na drugo izdanje ove manifestacije. Ako je suditi po reakcijama posjetitelja, ali i medija, pokušaj promjene koncepta osječke pivske fešte više je nego dobar, a pogodak je i suradnja s Glasom Slavonije koji je medijski pokrivao priredbu. Evo kako.