Blago pod Frýdlantom

Reportaže   |   Jindřich Krous   |   28.04.2015.     1634

Blago pod Frýdlantom

Državna tvrđa Frýdlant utemeljena u 13. stoljeću i kasnije prerađena u dvorac, spada među najzanimljivije povijesne građevine sjeverne Češke. No, malo tko zna da se pod zamkom nalazi blago. To blago je dvorska pivovara sa svojom živopisnom i dugom poviješću. Posjet pivovari jednako je zanimljiv kao i posjet samoj tvrđi i dvorcu.

Prva tamošnja pivovara bila je još drvena, a potječe iz 14. stoljeća (prvi spomen datira iz 1381. godine). U 16. stoljeću izgrađena je nova samostalna zidana renesansna zgrada pivovare, na obali rijeke Směde, gdje stoji i današnji pogon. Aktualni izgled pivovara je dobila za vrijeme Albrechta iz Valdštejna na početku 17. stoljeća, kad je zgrada u potpunosti izgrađena ponovo od kamena, a pivovara je proširena i modernizirana, tako da je u to vrijeme bila jedna od najznačajnijih i najmodernijih u Češkoj. Krajem 19. stoljeća pivovara je ponovo modernizirana i dograđivana, ali je zadržala renesansni štih. Posljednja značajnija modernizacija zabilježena je 1929. godine, no tada se već polako bližio kraj rada pivovare. Poslije Drugog svjetskog rata, kada je iz pograničnih krajeva protjerano njemačko stanovništvo i nakon komunističkog prevrata 1948. godine, pivovara je 1949. godine podržavljena i zatvorena. Objekt je korišten uglavnom kao skladište, tehnologija i zgrada propadali, a na početku 21. stoljeća prijetilo je pivovari definitivno i potpuno nestajanje s lica zemlje.

Ali, desilo se čudo, kad je 2010. godine pivovaru zakupila tvrtka Terra Felix, d.o.o., u suvlasništvu Mareka Vávre i Lukáša Plechatog, entuzijasta, koji su odlučili spasiti pivovaru. Postupno su rekonstruirali objekt, pretvarajući ga u malu pivovaru, industrijsku pivovaru i kulturno obrazovni centar. Delikatnu rekonstrukciju nadzire Marek Vávra, koji je ujedno zaljubljenik u povijest, a on nas je i proveo kroz pivovaru, u kojoj želi obnoviti i sačuvati svaki povijesni detalj. Ništa od stare opreme nije uništeno niti bačeno, pa tako ovdje istovremeno nastaje i pivovarski muzej. Mala pivovara, koja kuha lagere i specijalna piva marke Albrecht puštena je u pogon prošle godine, a također te godine otvoren je kulturno obrazovni centar.

Većinu piva pili smo izravno iz tanka, ostala smo kušali u pivovarskoj pivnici. Moram reći da su sva bila sjajna. Meni su najviše pasala piva gornjeg vrenja Albrecht Ale od 17 i 15 stupnjeva (posto slada), ali izvrsni su i klasični lageri Albrecht 12° i tamni Albrecht 13°. Najviše me je pak iznenadila savršena kvaliteta laganih ljetnih piva, klasičnog lagera d 9,5 posto slada i osmica gornjeg vrenja, koja nosi naziv Albrecht Sum Ale, a podesna je za bicikliste koji često voze okolicom dvorca, jer sadrži ugodnih tri posto alkohola. Oba laka piva su, baš kao i svi ostali napici iz portfolija Albrecht, iznimno dobro zahmeljena. Donje fermentirano 9,5 postotno pivo je valjda najbolja „desetka" koja sam uopće pio u životu, unatoč tomu što prvu nagradu u konkurenciji lokalnih piva odnosi Albrecht Ale 15°. Za hmeljenje svojih piva pivovara gotovo u stopostotnom omjeru koristi hmelj iz češkog Žateca, sortu „poloraný červeňák" i to se na pivu vidi.

Ukupna produkcija mini pivovare je 1200 hektolitara piva godišnje, no još ove godine kapacitet će biti povećan na tri tisuće hektolitara, a u budućnosti, kad proradi industrijski dio pogona, proizvodnja će biti više nego deseterostruko veća. Spašavanje pivovare može se nazvati pravim čudom a pivo, koje ovdje možete kušati je pravo dvorsko blago. Na svakog tko posjeti ovo mjesto prijeći će djelić radosti zbog uspjeha dvojice entuzijasta da spase nešto za što su svi već mislili da je osuđeno na nestanak i zaborav. Pa zato neka svima vama koji ste nakon više od šezdeset godina ovu pivovaru digli iz mrtvih i u njoj skuhali dobro pivo, po starom pivovarskom geslu „Bog da sreće"!

Komentari


Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal   Ispiši   Preporuči

     

ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl

Zidrou-Moriol
Zidrou-Moriol
Natures mortes

Pivnica.net na Facebooku



Montažne i drvene kuće



Najnovije iz kategorije Reportaže